Izbor hrane- kako jesti i fino i zdravo

/in /by

O hrani se puno piše, priča, svi mediji prepuni su reklama o njoj. Zasipaju nam sandučiće akcijama, isplativim kupnjama zaliha hrane koja nam uopće ne treba i koju bi trebali izbjegavati, a pogotovo je ne davati djeci. Ipak, kako smo, kao pojedinci, prolazna pojava, često se, u naletu hedonističkog žara, pitamo zašto da se čuvamo…Lunjamo između dva pristupa hrani, odnosno zdravlju, životu. Tu je, naravno, bitno i ono što pijemo.
O hrani koju kupujemo, načinu na koju je pripremamo i načina i količinama koje pojedemo u danu, unatoč svemu navedenom, ipak trebamo odlučivati mi. Kako? U skladu s našim najdubljim uvjerenjima. Većina nas ima kućne ljubimce i jede meso proizvedeno u tko zna kakvim uvjetima. Znamo da su mesne industrije najveći proizvođači stakleničkih plinova ,a o šteti koju mi ugrađujemo u sebe jedući tako proizvedeno meso, ne treba posebno govoriti. Ili treba, ali nekom drugom prilikom. Nasilje nad prirodom i nasilje u društvu imaju iste korijene. Mi ih na kraju ,na više načina, unosimo u sebe i na taj način ga podržavamo.
Dok sam se hranom bavila samo amaterski, a većinu mog vremena zauzimala je tadašnja profesija, nisam ni sama na pravi način promišljala sve posljedice olakog stava svakodnevne kupnje namirnica. Oduvijek volim tržnice, odrasla sam u svijetu gdje se u nabavku odlazilo vikendom, za cijeli tjedan, a dnevno smo kupovali kruh i mlijeko. Svi smo imali i vrtove iz kojih su dolazile ogromne količine prekrasnog povrća i voća. Suvremeni način života, stalna jurnjava i potraga za brzim rješenjima, dugoročno će nam oduzeti neke najljepše trenutke života, a može i sam život, ukoliko na vrijeme ne kažemo- dosta!
Kratke tri godine sam profesionalno u gastronomiji, svaki trenutak u danu posvećen je učenju o hrani, nutricionizmu, vrtlarstvu i najboljim kombinacijama povrća, začinskog bilja i učenju o mesu, koje pokušavam izbjegavati što više. Otkrila sam jedan novi svijet, mirisan, šaren i, ono najvažnije- zdrav.
Vratimo se na pitanje zašto se čuvati, čemu biti zdrav leš, jednog dana? Bitno je živjeti punim plućima, ustajati pun životne radosti i osjećati snagu koju nam donosi zdravlje. Kad biramo hranu odgovorno, postavimo si cilj, shvatimo kako je to , ustvari, jednostavno. Ono što bi trebali već znati- svi smo u nekoj mjeri egoistični i spremni smo mnoge stvari raditi i napraviti da si ugodimo, ali najveće i najvažnije promjene u životu, sposobni smo učiniti samo zbog drugih. Možda čudno zvuči, ali naše zdravlje uvijek je vezano i za sreću i slobodu drugih, nama bliskih ljudi.Također, dugoročno, posvećujući se zdravoj prehrani sebe, biranju organskog, mi širimo poruku na druge proširujući svoj krug utjecaja. Najvažnije, na vlastitu djecu. Istovremeno, pokazujemo da je moguće, pokazujemo kako se dobro osjećamo, živimo, što je više moguće, u skladu s prirodom i tako ju čuvamo i za sebe i za svoju djecu i sve ljude svijeta. Živjeti odgovorno prema svom tijelu, znači živjeti odgovorno i prema cijeloj i jedinoj nam Zemlji. Odlazeći u velike prodajne centre, jer je jednostavnije, uskraćujemo si cijeli jedan svijet socijalnih druženja u kvartu, uskraćujemo si i zdravlje jer povezanost sa zajednicom je osnova dugovječnosti, dokazano u mnogim istraživanjima i na mjestima gdje žive najviše vremešnih pojedinaca. Jedino što dobivamo, kupujući po prodajnim centrima je- osjećaj otuđenosti. To je još jedna situacija kad odrađujemo svoj život. Mesar, kumica na placu, mala lokalna trgovina, neki OPG koji nam dostavlja svježu hranu za tjedan…život počinje ponovo imati smisla. Ukoliko mislite da je to skuplje- varate se.
Na kraju, ako je nešto i skuplje, nije nevažno da znate što jedete, a i ušteda za rane pretrage, liječenja post festum, svakako ovakav način prehrane čini i financijski isplativim.
Prehrana bazirana na puno različitog, sezonskog povrća, koje možete i fermentirati, smrznuti u trenutku kad je najviše kvalitete i donosi nam najviše za zdravlje, u kombinaciji sa uzgojenim začinskim biljem u vlastitom domu, pokoji dobar komad mesa poznatog porijekla, jaja slobodnih koka…i život će vam u svakom trenutku imati smisla.

Kruh od smokava, badema, banana, integralnog brašna i kurkume

/in , , /by

Na druženjima s prijateljima obično sam zadužena za vegetarijanska jela i kruh.
Taj zadatak volim jer ostavlja puno više mogućnosti od bacanja mesa na roštilj…a kreativnost je osnova kuhanja.
Za ovo druženje posudila sam recept iz knjige Jamie Olivera i njegove super hrane vrlo jednostavne za pripremu.
Kruh je ukusan i uz slana jela,mada blago slatkast. Ne dodaje se šećer. Ja sam dodala i kurkumu, zobene pahuljice zbog hrskavije strukture. Kurkuma sam dodala jer ona ne mijenja okus kruha, a ističe okus svih sastojaka.

Evo što nam treba:

Potrebni sastojci

-250 g suhih smokava
-75 ml hladno prešanog repičinog ulja
-125 g običnog jogurta
-1 žlica ekstrakta vanilije
– 4 zrele banane ( ja sam stavila dvije)
-2 velika jaja
-150 g integralnog brašna za dizana tijesta
-1 puna žlica praška za pecivo
– 100 g mljevenih badema
-1 jabuka
-50 g cijelih badema

Priprema
Pečnicu zagrijte na 180°C, plin na 4
Sastojke ubacite u multipraktik ili sjeckajte smokve i bademe na neki drugi način. Dio smokava i badema utisnite na površinu kruha prije pečenja. Sitne zobene ubacite u smjesu na kraju.
Pecite 35-40 m, provjerite metalnim ražnjićem je li kruh pečen.
Uživajte i dobar tek!

Chimichurri umak

/in , /by


Pravo je vrijeme za boravak u prirodi, a znamo svi da se u prirodi brzo ogladni. Roštiljanje nam nikada neće dosaditi, baš kao ni druženje s prijateljima. Kako bi zadržali dobre navike, a ipak učinili nešto zanimljivo i drugačije, predlažem vam da uz ovogodišnji roštilj, obavezno pripremite chimichurri umak.Dolazi nam iz Argentine, jednostavan je za pripremu i ne traži neke specijalne sastojke. Dovoljno vam je malo vremena , 15ak minuta i dobra volja da iskušate nešto novo i zanimljivo i podijelite to s prijateljima i ukućanima. Ovaj umak odlično ide uz meso ,ribu, a i dobar je dressing za salate.

Potreban vam je mužar ili za manje energične kuhare- štapni mikser ili neki od multipraktika.

Potrebni sastojci:
3 režnja češnjaka
1 sitna glavica mlade kapule ili 2-3 mlada luka
pola svježe crvene čili papričice (ili više, po ukusu)
1 mala vezica peršina 1 žličica suhog origana ili šaka listića svježeg
žlica limunovog soka
2 žlice crvenog vinskog octa
100-120 ml maslinovog ulja sol i papar

Priprema:
– U mužar dodajte nasjeckani češnjak i sol te ih sameljite u pastu.
-Ubacite nasjeckanu kapulicu i čili, zatim origano i nasjeckane listove peršina, te nastavite tući do željene finoće čestica.
– Umiješajte limunov sok, ocat, papar i ulje. Kušajte i po potrebi dodajte još soli i ulja.

Možete ga upotrijebiti odmah, a u hladnjaku će potrajati i nekoliko dana.

Hrana, kuhanje, iskustvo za pamćenje

/in /by

Gotovo 3 godine sam u poslu kuhanja.
U 23 mjeseca koliko kuham i paleo obroke skuhala sam 460 jela koja su većina autorska i rijetko su se ponavljala. Kad uzmem u obzir i onaj obični jelovnik koji se kreće oko broja 1000, također, s rijetkim ponavljanjima, čini mi se da sam donekle nadoknadila nedostatak dugogodišnjeg profesionalnog iskustva na području gastronomije. Naravno, tu je još čitava vojska malih jela, iz reda fast fooda na moj način, koja neću ni brojati. Sigurno sam ,zajedno sa svojim curama napravila na 10 000 bruschetta, bez pretjerivanja. Pročitala sam na stotine, tekstova, nekoliko desetaka kuharica općeg i specijaliziranog tipa, gledala 24kitchen cca 1500 sati i kuhala svaki dan 10-12 sati. Završit ću ove godine i prekvalifikaciju pa ću biti i profi chef. U školi sam naučila neke temeljne stvari do kojih bi mi put bio duži, a i pitanje je li bi pali na plodno tlo kao kad mi ih je prenio Vedran Habel.
Jedna od najvažnijih stvari- upoznala sam na stotine ljudi, a pričajući s njima o hrani dotakli smo i mnoga druga područja života.
Uglavnom, jako sam sretna što sam se upustila u ovo ukusno područje. Svi napori, sati stajanja, svakodnevni stres i kronični nedostatak vremena, neopisivi umor, mala su žrtva za osjećaj koji mi je postao trajno stanje uma- čisti gušt.
Naučila sam se strpljenju koje mi je ponekad nedostajalo. Kuhanje je još jedna strast jača od svih prepreka. Kuhanje je kao i svaka prava ljubav, što više znaš, više te privlači ta nepregledna slojevitost, sposobnost svakog povrća, sira, mesa i voća da postanu nešto drugo. Mi kuhari smo kao vizažisti za hranu samo ono što mi napravimo od nje nije fejk već pravo lice te namirnice, i koliko god lica imao i običan krumpir, svako to lice je pravo.
Ako ste pomislili da me kuhanje pretvorilo u neku drugu osobu, daleku od moje “prave” profesije, da me bavljenje hranom udaljilo od aktivizma, moram reći- nije. Nikad nisam vodila toliko filozofskih razgovora, nikada nisam imala mogućnost prenositi sve svoje ideje i uvjerenja tako dosljedno kao u ove tri godine preko tanjura i zdjelica. Reagirala sam na svaku pojavu predrasuda, a na početku je najčešće to značilo suočiti se s poznatima iz mladosti, škole i fakulteta koji nisu vjerovali da sam postala kuharica. Onda je tu red onih predrasuda da kada si kuharica nemaš ni znanja ni interesa osim kuhanja…mislim da sam skršila takav stav mnogih mojih gostiju. Jedino mami nisam uspjela to objasniti. Često sam korisno mogla upotrijebiti svoje korporativno iskustvo kako bih bila podrška ljudima oko sebe koji još hodaju tim stazama…
Zašto pišem ovaj post?
Kako sam nedavno otišla od tamo gdje sam počela, otvorilo mi se toliko mogućnosti, zanimljivih suradnji i novih ideja, prilika…i sretna sam jer mi tu poziciju nije nitko omogućio nego moj rad, trud i divni ljudi oko mene.
Naravno, podrška mog životnog partnera Gorana čarobni je sastojak koja je sve poduhvate moje lude glave učinila mogućim i ostvarivim.

Hrana i san- partneri za bolji dan

/in /by

Donoseći odluku da odem na novu lokaciju, u Laubu, osim želje da napravim korak naprijed u svom znanju i iskustvu, na tu odluku je najviše utjecala potreba za dovoljno sna i želja da više ne ustajem u 4:15 h svako jutro. Postalo je naporno odraditi dan u cijelosti i to s istom razinom energije. Duboko vjerujem da, ukoliko živimo zdravo, možemo biti aktivni barem 15 sati dnevno s jednakom energijom. Ja to više nisam mogla. Od 1. 6. spavam dovoljno, ali osim toga, dobar je osjećaj s kojim provodim večeri jer ne moram ujutro poraniti.
Na stranu osobni osjećaji oko ustajanja, najčešće je to vezano sa premalo sna, a to u našem organizmu izaziva puno problema koji akumulirani donose i neke kronične zdravstvene probleme.
Umorni i pospani često posežemo za umjetnim načinima energiziranja organizma. Najpoznatiji način je ispijanje previše kava. Neki to pokušavaju postići energetskim napitcima koji su učinkoviti, ali opasni i prepuni aditiva i kombinacija tvari koje nas dugoročno doslovce truju. Troše naše zalihe energije i poslije završetka njihovog djelovanja, postajemo kao ispuhane lopte.
Koje još probleme izaziva dugotrajno nedovoljno spavanje?
Osnovne kognitivne funkcije počinju zakazivati već nakon jedne izgubljene noći. Studija objavljena u časopisu Neuroznanost 2014. pokazala je da samo 24 sata bez spavanja može uzrokovati simptome slične onima kod šizofrenije, uključujući poremećen osjećaj za vrijeme, promijenjenu percepciju o tijelu, osjetljivost na boje, svjetlost i svjetlinu.

“Prva stvar koja prestane funkcionirati je razmišljanje na višoj razini koje uključuju planiranje i držanje stvari u radnoj memoriji dok se nešto računa”, rekao je David Schnyer, kognitivni neuroznanstvenik sa sveučilišta u Texasu u Austinu. ‘Naposlijetku će se učinak nedostatka sna proširiti na osnovnu percepciju stvarnosti te će osoba početi halucinirati i vidjeti stvari kojih nema.’

Schnyer dodaje da se uslijed nedostatka sna niti emocije ne mogu kontrolirati te da osobe često znaju imati vrlo drastične skokove u raspoloženju. Novinar Seth Maxon je kao tinejdžer sebe podvrgao eksperimentu u sklopu kojeg nije spavao četiri dana te je nakon pokazivanja duboko uznemirujućeg ponašanja završio na psihijatrijskom liječenju.
Kada osoba duže vrijeme ne spava, taj nedostatak sna znatno povećava rizik razvijanja visokog krvnog tlaka, moždanog i srčanog udara te dijabetesa.

Akutni nedostatak sna utječe na gotovo sve sustave u tijelu, znatno ometajući ključne funkcije imunog sustava koji je inače aktivan dok odmaramo i spavamo. To vodi do nakupljanja otrovnih tvari u mozgu i krvotoku jer tijelo nije u mogućnosti provesti uobičajeno noćno čišćenje. Kada je tijelu uskraćen san nije u mogućnosti regulirati razine hormona.

‘Nedostatak sna utječe na sve regenerativne procese u tijelu’, kaže Schnyer. Druge posljedice uključuju poviše krvni tlak i puls te probleme s probavom i metabolizmom.

U slučaju dugotrajnih razdoblja bez sna kao što je to slučaj prilikom ispitivanja i mučenja, pojedinac će ući u kratke periode mikrosna, no Schnyer kaže da to neće puno pomoći te da će se ta osoba i dalje osjećati jako loše.

Naravno, moje rano ustajanje, bilo je moj izbor i želja da ponudim više vama, svojim gostima. Ipak, ja sam i dalje tu za vas, ali puno bolja jer sam naspavana.
Kako nedostatak sna utječe na vrstu hrane koju jedemo, znamo- najčešće odlazimo u fast food restorane, što nije strašno, ako je povremeno, ali ako je to isključivi način prehrane, pa još i doma jedemo nekuhanu hranu, sendviče i slično, imamo veliki problem. Dokazanao je da se debljamo i samo ako premalo spavmo, a u kombinaciji s brzom hranom, putujemo kroz svoj život kao da nam do njega uopće nije stalo. Uvijek nađite snage i vremena zastati i zapitati se- Zašto? i Za koga?